Prvi dio ciklusa, Krenimo na put!, posvećen je putovanjima: otvara ga Dogodilo se jedne noći (1934), odlična screwball-komedija Franka Capre, koja je postala prvi film nagrađen Oscarima u tzv. najvažnijim kategorijama. U nastavku tjedna prikazujemo Zlatnim medvjedom nagrađeni Taksi (2015) Jafara Panahija, zatim remek-djelo psihološkog noira – Autostoper (1953) Ide Lupino te kontroverzni satirični triler Dan ludila (1993) Joela Schumachera, s izvrsnim Michaelom Douglasom u glavnoj. Prvi tjedan zaključujemo Točkom nestajanja (1971), kultnim klasikom Richarda C. Sarafiana, čiji utjecaj seže i do suvremenih filmova kao što su Otporan na smrt (2007) Quentina Tarantina i Vozač (2017) Edgara Wrighta.

Ciklus Autom kroz povijest filma nastavljamo temom Kotači koji život znače. Program se sastoji od pet žanrovski različitih naslova, koji istražuju ulogu automobila u razvoju ekonomije, industrije te kvalitete života, a omeđen je pričama o dvije ekonomske krize i društvima transformiranima u nomadske zajednice na kotačima.
Krećemo Oscarom nagrađenim filmom Plodovi gnjeva, pričom iz razdoblja Velike depresije 1930-ih, u kojoj nas velikan američke kinematografije John Ford vodi na putovanje s obitelji Joad, od ekonomski i ekološki opustošene Oklahome do Kalifornije kao obećane zemlje.
Vožnju nastavljamo s Roger i ja, debitantskim dokumentarnim filmom Michaela Moorea u kojem priča o zatvaranju tvornica tvrtke General Motors u Mooreovu rodnom gradu služi kao polaznišna točka za analizu prožetosti rada mutlinacionalnih kompanija sa životom malog čovjeka.
Program nastavljamo još jednim debijem – kultnom komedijom Roberta Zemeckisa Polovna kola, čija duhovita priča o trgovačkom ratu trgovca rabljenim automobilima pruža ciničnu viziju američkog društva. Tjedan završavamo Cestovnim ratnikom – drugim filmom iz serijala Pobješnjeli Max. Smješten u postapokaliptičnu budućnost nakon ekonomskog, društvenog i ekološkog sloma, riječ je o kinetičkom remek-djelu Georgea Millera o društvu motoriziranih nomada koji je umnogome definirao estetiku 1980-ih.

Vožnju na četiri kotača kroz povijest filma nastavljamo s Tata, kupi mi auto!, u kojem kroz pet filmskih naslova istražujemo ulogu koju su automobili imali u oblikovanju slobodnog vremena, dokolice te društvenog i klasnog statusa u potrošačkoj kulturi. Krećemo s Američkim grafitima, rado gledanim klasikom Georgea Lucasa, koji istražuje supkulture američkog potrošačkog društva 1950-ih, okupljene oko rock ‘n’ rolla, buntovne mladeži i automobila.

U Imam 2 mame i 2 tate Krešo Golik provest će nas svakodnevicom tržišnog socijalizma, a gorko-slatku priču o odrastanju dva brata koristi kako bi ukazao na klasno raslojavanje društva, transformaciju tradicionalne obitelji te kulturu dokoličarenja i slobodnog vremena u socijalizmu, u kojoj je i automobil odigrao važnu ulogu.

Ciklusom „Autom kroz povijest filma“ nastavljamo s naslovima u kojima su četverokotačni ljubimci simbol dokolice, odmora i društvenog statusa, a tjedan otvaramo Sluškinjom Parka Chan-wooka, s kojim započinjemo novu sezonu Filmsko-čitalačke grupe u suradnji s Klubom Booksa.

Autom kroz povijest filma: Tata, kupi mi auto!
Vožnju na četiri kotača kroz povijest filma nastavljamo s Tata, kupi mi auto!, u kojem kroz pet filmskih naslova istražujemo ulogu koju su automobili imali u oblikovanju slobodnog vremena, dokolice te društvenog i klasnog statusa u potrošačkoj kulturi. Krećemo s Američkim grafitima, rado gledanim klasikom Georgea Lucasa, koji istražuje supkulture američkog potrošačkog društva 1950-ih, okupljene oko rock ‘n’ rolla, buntovne mladeži i automobila.

U Imam 2 mame i 2 tate Krešo Golik provest će nas svakodnevicom tržišnog socijalizma, a gorko-slatku priču o odrastanju dva brata koristi kako bi ukazao na klasno raslojavanje društva, transformaciju tradicionalne obitelji te kulturu dokoličarenja i slobodnog vremena u socijalizmu, u kojoj je i automobil odigrao važnu ulogu.

Francuski ikonoklast Jean-Luc Godard u Vikendu će se pozabaviti naličjem poslijeratnog optimizma. Smješten u postapokaliptični pejzaž prepun slupanih automobila, Godardov Vikend je subverzivni pogled na dotrajalost društvenih i političkih sustava koji su oblikovali povijest zadnjih nekoliko stoljeća te najava revolucionarnih događaja koji će 1968. godine promijeniti političku sliku Europe.

Tjedan završavamo s dva filma u kojima automobil predstavlja statusni simbol, a prvi od njih je Goldfinger Guya Hamiltona, treći i dotad najuspješniji film iz serijala o Jamesu Bondu. Riječ je o nastavku koji je u serijal uveo većinu elemenata po kojima ga i danas pamtimo: od elaborirane uvodne špice praćene glazbenom temom, preko tehničkih novotarija, pa sve do Astona Martina – automobilske marke kojoj će se agent 007 tijekom svoje gotovo 50 godina duge povijesti često vraćati.

U subotu gledamo Cosmopolis Davida Cronenberga. Ova adaptacija istoimenog romana Dona DeLilla mračna je satira na temu ekonomske krize koja je obilježila kraj prošloga desetljeća, a u kojoj je Robert Pattinson izrsno odigrao prvu u nizu intrigantnih uloga po kojima je danas poznat.

Ciklus Autom kroz povijest filma nastavljamo temom Cestovne igre, kroz koju ćemo se pozabaviti kulturom „nabrijanih pila“ i cestovnih utrka. Krećemo s Grmljavinom na cesti, odličnim križancem krimića i akcije u kojem Robert Mitchum glumi ratnog veterana koji se po povratku iz vojske uključuje u obiteljski posao ilegalne proizvodnje i prodaje alkohola, zbog čega stane na žulj lokalnoj mafiji i policajcima. Zamišljen kao posveta planinskoj regiji američkog Juga, posebice buntovnom i prkosnom duhu njegovih stanovnika, riječ je o filmu koji je s godinama stekao kultni status među ljubiteljima automobila te najavio početak američke „muscle car“ kulture.

Jurnjavu nastavljamo akcijskim trilerom Johna Frankenheimera Ronin, s odličnim Robertom de Nirom i Jeanom Renoom u naslovnim ulogama, hvaljenim zbog fantastično režiranih scena potjere ulicama Nice i Pariza, snimljenima uz vrhunske kaskadere i bez pomoći CGI-a. Nakon toga selimo u Južnu Ameriku s Čarobnjakom Williama Friedkina, zanemarnim remek-djelom američke kinematografije 1970-ih, u kojem se Friedkin primio prerade egzistencijalističkog trilera Nadnica za strah (1953) Henri-Georgesa Clouzota.

Tjedan zaključujemo s Christine, filmom koji spaja dva nezaobilazna imena kanona strave: Stephena Kinga i Johna Carpentera. Carpenter je zadržao fascinaciju mladalačkom pop-kulturom 1950-ih te psihoseksualnim humorom iz Kingova romana te ga zahvaljujući preciznoj, ekonomičnoj i efektnoj režiji pretvorio u jedan od najzabavnijih filmova strave iz ranih 1980-ih.

Ovotjedna ruta ciklusa Autom kroz povijest filma posvećena je majstori(ca)ma kulerštine – glumcima koji su zahvaljujući svome stavu, izboru uloga i vještinom upravljanja volanom prerasli u kulturne ikone. Program smo nazvali po Steveu McQueenu, izvornom Kralju Coola (The King of Cool), a prikazat ćemo njegova dva antologijska ostvarenja: kriminalistički triler Bullitt, jednu od najboljih napetica 1960-ih, koja i danas impresionira rijetko nadmašenom scenom jurnjave po ulicama San Francisca, te Le Mans, McQueenov projekt iz strasti koji se odlikuje dokumentaristički uvjerljivim prikazom automobilske utrke iz naslova.

Između dva McQueena gledat gledat ćemo još nekoliko frajer(ic)a koji su iza volana oblikovali pojam kulerštine. U sportskoj komediji Nacionalna klasa Gorana Markovića nadahnuti Dragan Nikolić provest će nas kroz socijalističku pop-kulturu 1970-ih, i to automobilom koji je bio jedan od simbola jugoslavenske ekonomije – fićekom. Vožnju zatim nastavljamo s Nicolasom Cageom i Angelinom Jolie u Nestali za 60 sekundi, akcijskom razbibrigom Dominica Sene koja je pomogla revitalizaciji krimića i uvela ga u 21. stoljeće. Program ne bi bio potpun bez Clinta Eastwooda, stoga gledamo i Gran Torino, suvremenu verstern-dramu, koja se može protumačiti i kao labuđi pjev Eastwoodove bogate redateljske i glumačke karijere.

Ciklus Autom kroz povijest filma u ovom tjednu posvećen je naslovima u kojima automobil funkcionira kao metafora stanja uma. Otvaraju ga Sveti motori – jedan od najoriginalnijih filmova prošloga desetljeća, u kojem je francuski redatelj Leos Carax napravio osebujnu meditaciju o ulogama koje igramo u svakodnevnom životu i kotačićima koji nas pokreću. Predvođen vrhunskim nastupom glumačkog kameleona Denisa Lavanta, riječ je o začudnom iskustvu o kojem ćete dugo razmišljati.
Temu nastavljamo istraživati s Teretom, nagrađivanim filmom Ognjena Glavonića, u kojem tajanstvena pošiljka, koju protagonist filma mora prevesti s ratnog Kosova u Beograd, funkcionira kao metafora tereta koji jedna generacija ostavlja u nasljeđe drugoj.

Za petak smo pripremili vitaminsku bombu! Radi se o Vozaču, virtuozno režiranom akcijskom filmu u kojem je Edgar Wright vrsno izmiješao nekoliko žanrova i aranžirao ih uz svoj prepoznatljivi smisao za igru i humor.
Tjedan završavamo klasikom kinematografije 1970-ih: Taksistom Martina Scorseseja. Riječ je o impresivnoj, na trenutke i halucinantnoj vožnji gradskim i mentalnim putevima, koja i dalje svijetli mračnim sjajem.

U ciklusu Autom kroz povijest filma vozit ćemo se na suvozačkom sjedalu s poznatim filmskim buntovnicama i buntovnicima. Program otvara Prljava Mary, ludi Larry, klasik akcijskog filma potjere 1970-ih, u kojem Peter Fonda i Susan George igraju par kriminalaca u bijegu od policije. Radi se o eksplozivnom koktelu akcije i humora, koji je utjecao na radove autora kao što su Quentin Tarantino i Edgar Wright. Program nastavljamo u romantičnom ključu s Putovanjem za dvoje Stanleya Donena, gdje Audrey Hepburn i Albert Finney igraju bračni par koji putujući prema St. Tropezu preispituje 12 godina svoje veze. Uz prekrasne lokacije i aromatičnu glazbu legendarnog Henryja Mancinija, radi se o melankoličnoj vožnji kroz uspomene i sjećanja, ispričanoj na, za svoje vrijeme vrlo inovativan, nelinearan način.

Tjedan završavamo s filmovima koji su obilježili 1990-e. U petak gledmao Divlji u srcu, Zlatnom palmom ovjenčani film Davida Lyncha u kojem Nicolas Cage i Laura Dern igraju uklete ljubavnike u bijegu od društva i zakona. Satkana od duhovitih i grotesknih scena, neočekivanog nasilja i nadrealne ljepote, Lyncheva oda buntovništvu nezaboravno je putovnaje stazama zaljubljenog uma. Ciklus završavamo s Thelmom i Louise, nezaboravnim filmom ceste u kojem Susan Sarandon i Geena Davis igraju prijateljice u bijegu od opresivnog društva. Zadivljujuće snimljen i emocionalno snažan, ovaj klasik Ridleya Scotta podsjetit će nas zašto je ponekad važno samo nastaviti dalje!

Ciklus Autom kroz povijest filma zaključujemo poznatim igrama lovice na četiri (i više) kotača. Prisjetit ćemo se Dobrog posla u Italiji, šarmantne kombinacije akcije i humora, gdje karizmatični Michael Caine predvodi skupinu kriminalaca koja će uz pomoć nekoliko mini morrisa izvesti jednu od najpoznatijih pljački u povijesti filma. Kombinacija akcije, humora te uvjerljivo napisanih i odglumljenih likova obilježava i Južni vjetar, regionalni fenomen srpskog redatelja Miloša Avramovića, koji nas uvodi u svijet beogradske automobilske mafije.

Na rasporedu je i Brzina Jana de Bonta, jedan od najboljih akcijskih filmova svih vremena, gdje Keanu Reeves igra policajca u autobusu koji će eksplodirati, ukoliko mu brzina padne ispod 50 milja na sat. Film je osvojio i kritiku i publiku, učvrstio je zvjezdani status Keanua Reevesa, Sandru Bullock katapultirao je u hollywoodsku A-listu, a nagrađen je Oscarima za zvuk i montažu zvučnih efekata.