Kontraplan je diskurzivni program kina Kinoteka, u kojem se o popularnim filmskim naslovima razgovara iz perspektive srodnih disciplina.

U ponedjeljak, 2. studenog u 18:30h pridružite nam se na prvom izdanju Kontraplana, novog diskurzivnog programa kina Kinoteka u kojem ćemo o popularnim filmskim naslovima razgovarati iz perspektive srodnih umjetničkih i znanstvenih disciplina. Tema prvog izdanja je arhitektura, gosti su arhitekt i kritičar Maroje Mrduljaš te pisac i scenarist Velimir Grgić, a povod je međunarodni filmski fenomen – Parazit.

Gledanje filma na velikome platnu čini temelj kulture odlaska u kino, no ne može se na njega svesti. Druženja, razgovori i rasprave svaki posjet kinu pretvaraju u mali društveni događaj, kroz koji razmjenjujemo mišljenja i dojmove, a poznate stvari promatramo iz novoga ugla. S željom da oživimo angažiranu, kritičku i raspravljačku dimenziju kinoiskustva, u Kinoteci smo pokrenuli Kontraplan, program filmskih tribina u kojem ćemo o popularnim naslovima razgovarati iz perspektive filmu srodnih umjetničkih i znanstvenih disciplina.

Prvo izdanje Kontraplana posvećeno je arhitekturi, a tema je južnokorejski hit Parazit, višestruki oskarovac i dobitnik Zlatne palme koji se prometnuo u međunarodni kulturni fenomen. Klasna satira Bonga Joon-hoa analizirana je iz brojnih perspektiva, a mi ćemo se pozabaviti najvažnijim sporednim likom – kućom u kojoj se odvija radnja. Što nam kuća govori o likovima, zašto izgleda tako kako izgleda i u koje se arhitektonske trendove uklapa samo su neka od pitanja kojih ćemo se dotaknuti u razgovoru.

Gosti Kontraplana su arhitekt i kritičar arhitekture i dizajna Maroje Mrduljaš te Velimir Grgić, autor knjige K-film: vodič kroz južnokorejsku kinematografiju u pet epizoda.

Kontraplan je diskurzivni program kina Kinoteka, u kojem o popularnim filmskim naslovima razgovaramo iz perspektive srodnih znanstvenih i umjetničkih disciplina. Sljedeće izdanje održat će se u ponedjeljak, 14. prosinca u 18 sati, a tema mu je Kvadrat, crna komedija Rubena Östlunda o uglednom kustosu čiji se život okrene naglavačke kada mu nasred ulice ukradu mobitel i novčanik. Östlundov film jedan je od naslova koji su obilježili 2017. godinu, a kroz satiričan prikaz suvremene umjetnosti otvara čitav niz intrigantnih pitanja, među ostalima i ona o komunikativnosti, etičnosti i nezavisnosti suvremene umjenosti. O navedenim temama razgovarat ćemo s ravnateljicom riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Brankom Benčić, likovnim kritičarem i voditeljem programa Galerije Atelieri Žitnjak Bojanom Krištofićem te likovnim i vizualnim umjetnikom Markom Tadićem.

Kontraplan je nastao u želji da angažiranu, kritičku i raspravljačku dimenziju odlaska u kino očuvamo za vrijeme pandemije, ali i da već poznate filmske naslove promislimo u novom kontekstu. Program počinje u 18 sati projekcijom filma, nakon čega slijedi moderirani razgovor.

Oscarom nagrađeni film Još jedna runda Thomasa Vinterberga u fokusu je sljedećeg izdanja Kontraplana, diskurzivnog programa kina Kinoteka u kojem o popularnim naslovima razgovaramo iz perspektive srodnih disciplina. Gosti su pisac i kolumnist Bruno Šimleša te skandinavist i prevoditelj Mišo Grundler, a razgovor će moderirati filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

Postoji teorija da bi se svatko trebao roditi s malom količinom alkohola u krvi te da umjereno pijanstvo otvara naše umove svijetu koji nas okružuje, umanjuje probleme i povećava kreativnost. Premisa je to na kojoj počiva zaplet filma Još jedna runda, humorna drama Thomasa Vinterberga, koja govori o skupini sredovječnih učitelja koji navedeni teoriju odluče ispitati na vlastitoj koži (odnosno krvotoku). Jer ako je Churchill mogao pobijediti u Drugom svjetskom ratu u konstantno alkoholiziranom stanju, tko zna što će nekoliko kapi više učiniti za njih i njihove učenike?

Još jedna runda osvojila je Oscara za najbolji strani film te nekoliko nagrada Europske filmske akademije, a zahvaljujući svojoj provokativnoj temi izazvala je i veliki interes među publikom. Na sljedećem izdanju Kontraplana, koje će se održati u ponedjeljak, 20. prosinca, stoga ćemo pokušati odgovoriti na pitanje drži li znanstvena teorija na kojoj počiva zaplet vodu ili je riječ o zgodnoj isprici za krizu srednjih godina? Razgovarat ćemo i o tome koliko su stereotipi o popularnosti alkohola u skandinavskim zemljama istiniti te gdje povući granicu između uživanja u alkoholu i ovisnosti. Gosti Kontraplana su pisac, kolumnist i sociolog Bruno Šimleša te skandinavist i prevoditelj Mišo Grundler. Kontraplan će moderirati filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

Kontraplan je diskurzivni program kina Kinoteka, u kojem o popularnim filmskim naslovima razgovaramo iz perspektive srodnih disciplina. Tema sljedećeg izdanja su kultni SF roman Dina i njezine adaptacije, o kojima će razgovarati SF autorica Riva Zmajoki, filmski kritičar Silvestar Mileta te Frank Pavich, redatelj filma Dina Alejandra Jodorowskog, čija će projekcija otvoriti raspravu.

Roman Dina Franka Herberta iz 1965. godine, zajedno sa svojim mnogobrojnim nastavcima, filmskim, serijskim i ludičkim adaptacijama te neiscrpnim vizualnim i narativnim inspiracijama, jedan je od najprepoznatljivijih multimedijskih fenomena znanstvene fantastike. U fokus mainstreama nanovo vraćena filmom Denisa Villeneuvea (2021), koji će za mnoge biti i prvi brod za Arrakis, Dina je ipak priča mitske snage dugotrajno ugrađena u kolektivni imaginarij, kao i kontinuirani izazov medijskog transfera na kojemu se uvijek iznova posrće.

Od nebrojenih, boljih ili gorih književnih imitacija i fanovske fikcije, preko kontroverznog filma Davida Lyncha (1984) i njegovih „verzija“ te mahom zaboravljenih televizijskih serija (2000. i 2003), društvenih (od 1979) i računalnih igara (od 1992), „najvećeg nikad snimljenog filma“ u režiji Alejandra Jodorowskog, pa sve do recentnog filmskog spektakla, slojevitost Herbertova predloška i njegovo nenadmašeno svjetotvorstvo bogatog alegorijskog, ali i tržišnog potencijala mame na nove pokušaje. Ekologija, starosjedilačko stanovništvo i pusta zemlja, feudalizam i kapitalizam, novac, resursi i profit, mesijanizam, karizmatska vlast, religija, rat i fanatizam, obiteljske sage, ljubav i izdaje, eugenika i kloniranje, prekognicizam, odnos logike i mistike, kolonijalizam i imperijalizam, utopizam… tek su neke od tema polifonog predloška na koji se poput začina neprestano navlače i pisci i redatelji i ilustratori i dizajneri.

O pripovjednom, tekstualnom i audiovizualnom nasljeđu fenomena Dina (a naravno i o filmu Denisa Villeneuvea) u novom Kinotekinu Kontraplanu u ponedjeljak 22. studenog 2021. razgovaraju redatelj dokumentarnog filma Dina Alejandra Jodorowskog (Jodorowsky’s Dune, 2013) Frank Pavich, autorica znanstvene fantastike i filozofkinja Riva Zmajoki te filmski kritičar Silvestar Mileta.

Američkog redatelja i producenta hrvatskog podrijetla Franka Pavicha Dina Franka Herberta uputila je da se s glazbenih i satiričkih tema prebaci na čileanskog vizionara Alejandra Jodorowskog koji je 1974. godine dijelom okupio, a dijelom zamislio nevjerojatnu selekciju umjetničkih genijalaca (Salvador Dalí, Orson Welles, Pink Floyd, Jean Giraud Moebius, H. R. Giger, Chris Foss, Gloria Swanson, Mick Jagger…) na dvogodišnjem milijunskom projektu koji je čak i samom svojom spektakularnom propašću uspio trajno obilježiti audiovizualnu reprezentaciju Dine i SF-a u cjelini. Film u kojemu osim Jodorowskog govore i drugi protagonisti događaja, ali i suvremeni Dinom nadahnuti filmski autori, te koji je dinamiziran ne samo arhivom, već i animacijom megalomanske knjige snimanja, premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Cannesu te je iznimno dobro primljen od publike i kritike, ušavši i u uži izbor za Akademijinu nagradu. Dina Alejandra Jodorowskog prikazivala se uoči razgovora u Kinoteci od 18 sati.

Rivu Zmajoki, pak, upravo je složenost i nijansiranost Herbertova univerzuma još u tinejdžerskim danima nadahnula na oblikovanje vlastita stvaralačkog svemira iz kojega od 2005. godine objavljuje priče, da bi od 2017. na Amazonu pokrenula i nezavisni izdavački projekt s djelima iz podžanra “buduće povijesti” (future history) na engleskom jeziku. Silvestar Mileta za svoj rad u polju teorije znanstvene fantastike primio je 2017. godine Nagradu SFERA, a program posvećen Dini priredio je 2019. u sklopu 1. Grossmannovog festivala fantastike i stripa.

Nobelom nagrađena književnica Annie Ernaux tema je sljedećeg izdanja Kontraplana, diskurzivnog programa kina Kinoteka, u kojem će o njezinu književnom opusu razgovarati Milena Ostojić, Marija Ott Franolić i Ana Fazekaš, uz projekcije filmova Samo strast i Događaj.

Kontraplan je diskurzivni program kina Kinoteka, u kojem se o popularnim filmskim naslovima i temama razgovara iz perspektive srodnih disciplina. Tema sljedećeg izdanja Kontraplana je Annie Ernaux, francuska književnica koja je za svoj jedinstveni književni opus ove godine osvojila Nobelovu nagradu za književnost.
Ernaux je razvila jedinstven i prepoznatljiv stil na granici autobiografije, esejizma i fikcije. U svojim djelima pruža fascinantan pogled na francusko društvo druge polovice 20. stoljeća provučen kroz prizmu osobnog iskustva, a pritom se na inovativan način bavi pitanjem klasnog i rodnog identiteta, pišući pritom i o autonomiji ženskog tijela, žudnje, rada i obrazovanja. Njezino pismo utjecalo je i na neke od najpopularnijih autora današnjice, kao što su Didier Eribon i Édouard Louis.
O Annie Ernaux, njezinom stlilu i temama, mjestu u suvremenoj književnosti te izazovima prevođenja i adaptacije u drugi medij u ponedjeljak, 28. studenog u 20 sati razgovarat će Milena Ostojić, prevoditeljica Ernauxina romana Događaj i Eribonova Povratka u Reims (oba u izdanju Kulturtregera i Multimedijalnog instituta), zatim Marija Ott Franolić, književna kritičarka, teoretičarka i stručnjakinja za teme ženske povijesti i ženskih autobiografskih tekstova, dok će razgovor moderirati književna kritičarka, urednica i esejistica Ana Fazekaš.

U sklopu Kontraplana u Kinoteci ćemo prikazati i recentne filmske adaptacije radova Annie Ernaux. Uoči razgovora, u ponedjeljak, 28. studenog u 18 sati na rasporedu je Samo strast redateljice Danielle Arbid, adaptacija Ernauxina istoimenog djela u kojem kroz priču o seksualnoj vezi s ruskim diplomatom tematizira pitanja ženske žudnje i strasti te njezine reprezentacije u književnosti. Film je izabran u službenu selekciju Filmskog festivala u Cannesu 2020. godine, a sama knjiga – inače prvi prijevod nekog Ernauxina djela na hrvatski – nedavno je reizdana u izdanju Vuković & Runjić te u prijevodu Ele Agotić.
Sljedeći dan, u utorak 29. studenog u 18 sati na rasporedu je Događaj, Zlatnim lavom nagrađeni film Audrey Diwan. Riječ je o izrazito dojmljivu ostvarenju inspiriranom jednim od najpoznatijih djela Annie Ernaux, u kojem svoje potresno iskustvo prekida trudnoće u Francuskoj 1960-ih koristi kao povod za analizu represije nad ženskim tijelom kroz medicinu, pravo i ostale društvene mehanizme. Događaj je nedavno izašao i na hrvatskom jeziku u izdanju Bookse i Multimedijalnog instituta u prijevodu Milene Ostojić.
Kontraplan je diskurzivni program kina Kinoteka nastao s ciljem da očuva i popularizira angažiranu, kritičku i raspravljačku dimenziju odlaska u kino, ali i da gledatelje potakne da već poznate filmske naslove promisli u kontekstu srodnih umjetničkih i znanstvenih disciplina. Dosad su održana izdanja posvećena ulozi arhitekture u Parazitu Bonga Joon-hoa, prikazu suvremene umjetnosti u Kvadratu Rubena Östlunda, ulozi Dine Franka Herberta u znanstvenoj fantastici te značenju Davida Bowieja u popularnoj kulturi i kinematografiji, a neke od snimki dostupne su na YouTube kanalu kina Kinoteka.

Kontraplan je diskurzivni program kina Kinoteka, u kojem o popularnim filmskim naslovima i temama razgovaramo iz perspektive srodnih disciplina. Prvo ovosezonsko izdanje posvećeno je Davidu Bowieju, umjetniku koji je izvršio veliki utjecaj na glazbu i popularnu kulturu druge polovice 20. stoljeća. Bowie je također bio i glumac, pisao je pjesme za TV i film, no njegov utjecaj na pokretne slike, glazbu, modu i medije dovoljno je dalekosežan i kompleksan da njegov umjetnički opus nazovemo vlastitom galaksijom.

O galaksiji Bowie razgovarat ćemo s Tomislavom Brlekom, izvanrednim profesorom na Odsjeku za komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te prevoditeljem knjige Bowie / Critchley autora Simona Critchleya (Vuković & Runjić, 2015) te Tatjanom Jukić, redovitom profesoricom na Odsjeku za anglistku. Razgovor će moderirati filmski kritičar i glazbeni znalac Željko Luketić.