Prvi na rasporedu je Strani dopisnik, zabavni triler Alfreda Hitchcocka o novinaru koji je protiv svoje volje uvučen u međunarodni špijunski zaplet. Iako je tijekom godina zauzeo sporedno mjesto u Hitchcockovu opusu, Strani dopisnik i dalje plijeni pažnju svojim impresivno režiranim akcijskim sekvencama i trilerskim situacijama, a i Joseph Goebbels navodno ga je nazvao prvorazrednim remek-djelom propagande.

Nastavlja ga Kremator, priča o praškom spaljivaču mrtvih čija opsesija dobiva sasvim novu dimenziju nakon što Češku okupiraju nacisti. Po mnogima jedan od najboljih čeških filmova svih vremena, ovaj klasik češkog novog vala mračna je satira na račun stanovništva koje je za vrijeme okupacije surađivalo s nacistima, zbog čega je nedugo nakon premijere bilo bunkerirano u matičnoj zemlji na sljedećih dvadeset godina.
Ovotjedni ciklus zatvara Okupacija u 26 slika, kontroverzni klasik Lordana Zafranovića, o tri prijatelja različitog etničkog podrijetla, čije živote nepovratno mijenja rat. Riječ je o jednom od najpoznatijih hrvatskih ostvarenja jugoslavenske kinematografije, koje je prikazano i u službenoj selekciji Filmskog festivala u Cannesu. Film prikazujemo s 35 mm vrpce u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva.

Ciklus posvećen pričama o životu u okupiranim gradovima nastavljamo Devetim krugom, melodramom France Štiglica o zagrebačkoj obitelji koja svoga sina vjenča za kćerku prijatelja Židova ne bi li joj spasili život. Riječ je o izvrsnom primjeru klasičnog fabularnog stila u jugoslavenskoj kinematografiji, obilježenog vrsnom kombinacijom drame, napetosti i humora. Deveti krug svojevremeno je bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma, a u Kinoteci prikazujemo njegovu prošlogodišnju digitalnu restauraciju, koja je selektirana u prestižni program Cannes Classics. Prije projekcije o restauraciji će govoriti Vjeran Pavlinić, supervizor projekta iz Hrvatske kinoteke.

Uz Deveti krug prikazat ćemo još tri priče o odrastanju u okupiranim gradovima. Jedna od njih je Ne okreći se, sine, priča o ocu koji spašava svoga jedinca iz ustaškog internata u okupiranom Zagrebu. Sugestivna atmosfera i istančana psihologizacija likova razlog su zbog kojeg se film Branka Bauera i dalje drži za jedno od najuspješnijih ostvarenja hrvatske kinematografije pedesetih. Oba filma prikazujemo u suradnji s Hrvatskom kinotekom, a ulaz na obje projekcije je besplatan.

Uz dva domaća klasika, gledamo i Život je lijep, Oscarom nagrađeni film Roberta Benignija o ocu koji uvjeri svoga sina da je sve što se događa u logoru u koji su odvedeni samo igra, ne bi li ga zaštitio od zastrašujuće stvarnosti. Tjedan završavamo s Limenim bubnjem Volkera Schlöndorffa, satiričnom pričom o dječaku koji odbija odrasti nakon što se suoči s licemjerjem društva. Film je nagrađen Ocarom za najbolji strani film i Zlatnom palmom, a sniman je u jugoslavenskoj koprodukciji na brojnim zagrebačkim lokacijama, uključujući i okolicu Kinoteke. U slopu programa prikazujemo redateljsku verziju filma iz 2009. godine.

Ciklus Okupirani gradovi sljedeći je tjedan posvećen pričama o otporu. Prvi na rasporedu je Rim, otvoreni grad, klasik Roberta Rosselinija o talijanskom pokretu otpora u zadnjim danima Drugog svjetskog rata. Snimljen na autentičnim lokacijama s neprofesionalnim glumcima, a dijelom i improviziran, Rosselinijev film postao je paradigmatskim primjerom estetike neorealizma. Nastavljamo Signalima nad gradom, akcijskim filmom Živorada Žike Mitrovića snimljenom prema istinitoj priči o spašavanju Većeslava Holjevca, jednog od organizatora antifašističkog pokreta u Zagreb, a kasnije i popularnog zagrebačkog gradonačelnika, iz ustaške bolnice u Karlovcu. U filmu do izražaja dolazi Mitrovićevo majstorstvo u vođenju paralelnih narativnih linija, gradiranju napetosti i režiji akcijskih scena. Film prikazujemo s odlično očuvane 35 mm kopije iz Hrvatske kinoteke, a ulaz je besplatan.

U petak gledamo Vojsku u sjeni, jedno od najcjenjenijih ostvarenja Jean-Pierrea Melvillea, koji je u ovome filmu iskoračio iz za svoj opus prepoznatljivog gangsterskog ambijenta kako bi stvorio detaljan, kompleksan i izrazito intrigantan pogled na aktivnosti pokreta otpora u Francuskoj.

Tjedan zaključuje Casablanca, romantična melodrama Michaela Curtiza smještena u marokanski grad iz naslova, čiji kozmopolitizam i dekadencija predstavljaju dekor za nezaboravnu priču o okupaciji, otporu i neuzvraćenoj ljubavi. Predvođeno antologijskim nastupima Ingrid Bergman i Humphreya Bogarta, Casablanca je nagrađena Oscarima za najbolji film, režiju i scenarij, a često se nalazi na popisima najboljih filmova svih vremena.

Ciklus o okupiranim gradovima za vrijeme Drugog svjetskog rata nastavljamo filmovima o običnim ljudima u izvanrednim okolnostima. Krećemo s Gavranom, intrigantnom pričom o francuskom gradiću koji potresa niz difamirajućih anonimnih pisama potpisanih pseudonimom iz naslova. Riječ je o jednom od najboljih filmova francuskog majstora trilera i napetosti Henri-Georgesa Clouzota, koji je u vrijeme svoga nastanka bio napadan zbog navodnog „anti-francuskog stava“, a danas je slavljen kao neupitni klasik francuskog noira.

Ciklus nastavljamo Čovjekom sa fotografije, crnom komedijom o sitnom kriminalcu kojeg okupacijske vlasti zamijene za lokalnog vođu pokreta otpora. Karlovačko-beogradski redatelj Vladimir Pogačić raštimao je žanr partizanskog akcijskog filma elementima komedije zabune te pružio duhovit, suosjećajan, ali i satiričan prikaz nedaća običnih ljudi u izvanrednim okolnostima. Riječ je o skrivenom dragulju jugoslavenske kinematografije 1960-ih, koji svojom kritikom konformizma i malograđanštine podsjeća na radove Henri-Georgesa Clouzota. Film prikazujemo s odlično očuvane 35mm kopije u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva, a ulaz na film je besplatan.

Četvrtak je rezerviran za još jednu priču o dvojništvu: Gospodina Kleina Josepha Loseya, u kojoj Alain Delon glumi amoralnog trgovca umjetnina kojeg nacističke vlasti zamijene za Židova istoga imena. Riječ je o vizualno fascinantnom ostvarenju kafkijanske atmosfere, koje sugestivno dočarava apsurdnu i košmarnu atmosferu moralnog relativizma u vrijeme nacističke okupacije i progona Židova. Sličnim temama, ali u sasvim drugačijem ključu bavi se …i peti jahač je strah, klasik češkog modernizma u režiji Zbyněka Brynycha, o židovskom liječniku koji odluči pomoći teško ranjenom političkom bjeguncu. Brynychev film hvaljen je zbog ekspresionističke atmosfere i tjeskobnog ugođaja okupiranog grada, a drži se i za jedan od najoriginalnijih i vizualno najupečatljivijih filmova na temu holokausta.

Tjedan zaključuje Tuga i milost, jedno od kapitalnih djela svjetskog dokumentarizma. Priča je to o stanovnicima francuskog gradića Clermont-Ferranda za vrijeme nacističke okupacije sastavljena od kombinacije intervjua i arhivskih snimaka, kojima je Marcel Ophuls pružio detaljnu i bolno autentičnu fresku svakodnevnog života u izvanrednim okolnostima. Film je doveo u pitanje brojne nacionalne mitove, zbog čega je na deset godina bio zabranjen za prikazivanje na francuskoj televiziji, a bio je nominiran i za Oscara.

Žanrovski filmovi često su korišteni kao sredstvo senzibilizacije šire javnosti za aktualna politička i društvena pitanja ili za stvaranje nacionalnih mitova od događaja iz prošlosti. Ciklus Okupirani gradovi stoga nastavljamo programom filmskih naslova koji su izrazito vješto i provokativno koristili, širili, zaobilazili ili subvertirali koncept propagande u žanrovskom filmu. Krećemo s Biti ili ne biti, remek-djelom politički nekorektnog humora u kojem Ernst Lubitsch maestralno spaja žanr sofisticirane komedije manira i zabune sa satiričnim pogledom na vojna i politička zbivanja, čime je stao na žulj mnogima koji su dovodili u pitanje primjerenost komičnog tretmana događaja u tada aktualnom Drugom svjetskom ratu.

Ciklus nastavljamo s I krvnici umiru! Fritza Langa, uzbudljivom ekranizacijom još jednog aktualnog događaja: atentata na visokopozicioniranog nacističkog časnika Reinharda Heydricha poznate i pod nazivom „operacija Anthropoid“. Atentat je inspirirao brojne filmove do četrdesetih godina do današnjih dana, a Langova se adaptacija ubraja među najbolje, zbog vještog koristenja žanra noirovskog trilera u svrhe otvorene antinacističke propagande. Spomenimo i to da je scenarij za film napisao Bertold Brecht, u svom jedinom (službenom) hollywoodskom angažmanu.

U petak na rasporedu je Valter brani Sarajevo, kultni partizanski akcijski film Hajrudina-Šibe Krvavca o neuništivom akcijskom heroju iz naslova, čija je lakoća suprotstavljanja hordama naci-zlikovaca najavila junake kakve će desetljeće kasnije u američkom filmu patentirati Schwarzenegger i Stallone. Nabijen akcijom, eksplozijama, karizmatičnim glumačkim nastupima i humorističnim epizodama, Valter je bio popularan i izvan granica Jugoslavije, a u Kini ga je navodno pogledalo milijardu ljudi.

U subotu je na rasporedu još jedan kultni klasik: Otpisani Aleksandra Đorđevića. Riječ je o filmskoj inačica istoimene TV serije, koja je za kino snimljena u boji. Otpisani svoju popularnost duguju uzbudljivoj priči napisanoj po uzoru na špijunske i akcijske serije sa zapada, karizmatičnim glumačkim nastupima te efektnom kombinacijom akcije i humora. U Kinoteci prikazujemo nedavno završenu digitalno restauriranu verziju, a ulaz na projekciju je besplatan uz obvezno preuzimanje ulaznice.

Tjedan završavamo s Nemilosrdnim gadovima, remek-djelom Quentina Tarantina prepunim humora, fantastičnih dijaloga i odličnih glumačkih nastupa. Tarantno se ovdje primio revizije propagandne estetike, od nacističke Njemačke kinematografije do zapadnih akcijskih i eksploatacijskih filmova, a inspiraciju je pronašao i u naslovima kao što su I krvnici umiru! te Biti ili ne biti, koje gledamo ranije u istome programu.

Bližimo se kraju ciklusa Okupirani gradovi, a sljedeći tjedan bavimo se pričama o poraću. Otvara ga Pepeo i dijamanti, uzbudljivi križanac drame i trilera smješten u Poljsku na zadnji dan okupacije, a govori o mladiću iz pokreta otpora koji dobiva zadatak smaknuti lokalnog komunističkog vođu. Riječ je o jednom od klasika poljske kinematografije, kojim je Andrzej Wajda pružio eksplozivan i provokativan pogled izazove s kojima se Poljska suočavala nakon Drugog svjetskog rata.
U programu gledamo i Trećeg čovjeka, jedan od najuspješnijih i najutjecajnijih britanskih filmova svih vremena, u kojem je Carol Reed majstorski spojio tradiciju film noira, njemačkog ekspresionizma i poetskog realizma u zabavan križanac špijunske pustolovine i trilera.

iklus Okupirani gradovi zaključujemo programom Žensko lice rata, u sklopu kojeg ćemo prikazati nekoliko filmskih naslova koji koriste rodnu perspektivu da bi istražili napetost između osobne autonomije i odanosti nacionalnim i političkim ciljevima. Otvara ga Abeceda straha, ratni triler Fadila Hadžića o agentici koja se kao sluškinja infiltrira u stan bogatih ustaških simpatizera, ne bi li pronašla popis provokatora koje je kontraobavještajna služba ubacila u redove partizana. Hadžić je špijunsku priču razigrao živopisnim likovima, s intrigantno postavljenim rodnim i klasnim pitanjima. Film prikazujemo s 35mm kopije u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva, a ulaz je besplatan.
Nakon projekcije Abecede straha slijedi tribina u organizaciji Saveza scenarista i pisaca izvedbenih dijela (SPID) na kojoj će sudjelovati Maša Grdešić i Marija Brajdić Vuković, mentorice novopokrenutog scenarističkog programa Zora Dirnbach . Više informacija o događaju potražite ovdje.
Program nastavljamo Ozloglašenom, jednim od najboljih filmova majstora napetosti Alfreda Hitchcocka. Riječ je o odličnoj kombinaciji romanse, screwball komedije i špijunskog trilera, u kojoj do izražaja dolazi Hitchockovo majstorstvo u kreiranju napetosti i humora. Film je poznat i po jednom od najdužih poljubaca na velikome platnu, koji je Hitchcock podijelio u nekoliko manjih segmenata od nekoliko sekundi, kako bi ismijao i izazvao cenzuru svoga vremena.
Na Hitchockov spoj transgresivne romanse i zabave na različite se načine nastavljaju i filmovi koji zaključuju program. Crna knjiga uzbudljiv je ratni triler inspiriran istinitim događajima i likovima, koje nizozemski redatelj Paul Verhoeven koristi da bi doveo u pitanje nizozemske nacionalne mitove o otporu tijekom Drugog svjetskog rata. Riječ je o raskošno produciranom, provokativnom i vrhunski režiranom povijesnom spektaklu, koji jednako dobro funkcionira kao visokobudžetna zabava i kao subverzivno istraživanje moralnog relativizma u izvanrednim okolnostima.
Tjedan zaključuje Požuda, oprez, Zlatnim lavom nagrađeni film Anga Leeja. Riječ je o izrazito provokativnom križancu erotske drame i špijunskog trilera, u kojem Lee koristi erotsko-romantični zaplet kako bi postavio pitanja o odnosu osobne autonomije i odgovornosti prema kolektivu ili naciji.